A svuda se aktuelne političke elite zaklinju u - antifašizam. Ali, to ne smeta ugledniku iz koalicionog partnera u crnogorskoj vlasti da veliča ustaše i njihove (političke) nasljednike. A sad da ga pitate mora da bi blagoglagoljivo objasnio da je antifašista - kao što su svi oni - samonalijepljena etiketa za Evropu
Predsjednik Žirija bio je Gojko Kastratović, a članovi Ilija Vujošević, Igor Lakić, Miomir Vojinović i Asim Dizdarević
"Naš uzor i Poslanik, Muhammed, a.s., nas je učio da se ne može biti pravi vjernik sve dok jezik i srce nijesu u skladu, dok se djela i riječi ne podudaraju i dok komšija ne bude siguran od nas"
Nakon Sombora, Kraljevsko pozorište Zetski dom nastavlja turneju nastupom 5. jula u Naroden teatru Bitola u Makedoniji
Mjuzikl sadrži 17 songova u kombinaciji različitih žanrova, od džeza tridesetih godina 20. vijeka do narodnih pjesama
Vazarelijeva postavka koja je u vlasništvu kolekcionarke Kati Čepeji iz Mađarske, u Bar je stigla nakon Cetinja, a nakon Barskog ljetopisa će biti izmještena u Podgoricu
Prvi put će se, u saradnji sa nevladinom organizacijom RAE Savjet kampa, NVO Prostori i međunarodnom organizacijom HELP, u okviru Festivala promovisati romska književnost i kultura Festival kratke priče “Odakle zovem”, deveti po redu, počinje sljedeće sedmice i to od 27. juna, a trajaće do prvog jula. Ovogodišnji Festival će, već prvog dana obilježiti prezentacija kineske književnosti i kulture, koju knjižara “Karver” organizuje uz podršku kompanije CRBC i partnerstvo sa Institutom Konfucije u Podgorici. “Mi na ovom Festivalu želimo da na neki način odškrinemo vrata razumijevanja koja se ne odnose na ukupnost poznavanja kineske kulture, jer je to jako teško... potrudićemo se da publici predstavimo nešto što je uvid u savremenu kinesku književnost”, kazala je Varja Đukić. Prvi put će se, u saradnji sa nevladinom organizacijom RAE Savjet kampa, NVO Prostori i međunarodnom organizacijom HELP, u okviru Festivala promovisati romska književnost i kultura. “Predstavićemo našu gošću Hedinu Tahirović-Sijerčić, jednu izuzetnu ženu, Romkinju koja piše poeziju”, najavila je Đukić. “Žensko između kontemplacije i akcije” biće tema druge večeri Festivala, o kojoj će govoriti Suzana Tratnik, Stanka Hrastelj, Ana Ristović, Tanja Markuš, Paula Petričević, a nakon toga će učesnici čitati poeziju. Nakon nastupa muzičkog trija Miodraga Šula Jovovića, Vladimira Krnetića i Martina Đorđevića, dio druge večeri će biti posvećen Podgorici. Lično viđenje o glavnom gradu iznijeće, pored ostalih, Staša Aras, Ljiljana Dirjan i Ljubeta Labović. Gost Festivala “Odakle zovem”, u petak 30. juna, biće pisac Slobodan Šnajder, jedan od najzanimljivijih autora sa ovih prostora i u Evropi. On će o svom stvaralaštvu razgovarati sa književnim kritčarem Marinkom Vorgićem. U okviru Festivala tema će biti i činjenica da se danas, pojedinci koji se bave stvaralaštvom, bave i svim onim što predstavlja menadžerstvo u kulturi. Posljednjeg dana Festivala, publici će biti predstavljen časopis “Script”, nakon čega će Festival zatvoriti predstava “Malo o duši”. Riječ je o muzičko-scenskoj formi, koja predstavlja adaptaciju poezije poljske pjesnikinje Vislave Šimborske. Promocija konkursa za najbolju kratku priču Vranac Segment Festivala biće i promocija, jednog od najrespektabilnijih regionalnih književnih konkursa kratke priče, “Vranac”. Na konkurs, koji se organizuje od 2010. godine je do sada pristiglo preko 5.000 priča, a nagrade su dobila 24 autora. “Ove godine nemamo konkurs 'Vranac', ali imamo program koji će se održavati u Šipčaniku i koji će na neki način biti promocija konkursa 'Vranac', učesnika koji su do sada dobili nagradu, kao i web stranice www.vranacprice.me na kojoj se nalaze sve do sada pristigle priče na konkurs 'Vranac'”, kazala je Đukić. Prednost objavljivanja kratkih priča na internet stranici je, u vrijeme kada se sve više koristimo internetom, prema mišljenju Đukićeve, ta što će pojedinci moći na lak način da dođu do njih. Promocija konkursa, koji se realizuje uz podršku kompanije “Plantaže 13. jul”, održaće se u četvrtak 29. juna u podne, u Šipčaniku. Douer nabraja posljednjih 75 godina nestabilnosti i krvoprolića u eri koju je Henri Lus, izdavač časopisa Life i protivnik američkog izolacionizma, ponosito imenovao - "američkim vijekom"
|
|